Izbjeljivanje zubi

Boja zuba, uz pravilan postav i skladne proporcije, ključna je za ljepotu osmijeha. Izbjeljivanje je kozmetički postupak posvjetljivanja zubi.

Dokazano najučinkovitiji postupak jest profesionalno izbjeljivanje koje se provodi u ordinaciji dentalne medicine. Postoje i tehnike koje pacijenti sami primjenjuju kod kuće, no manje su učinkovite i nose određene rizike za pacijente.

Profesionalnim izbjeljivanjem razbijamo makromolekule na površini i u mikroporama cakline koje uzrokuju obojenje (diskoloraciju) zubi. Nakon zaštite zubnog mesa zube premazujemo gelom na bazi vodikova peroksida. Neke gelove treba dodatno aktivirati svjetlom Zoom ili Zaap lampe (tzv. lasersko izbjeljivanje), što može utjecati na dodatnu osjetljivost zubi. Gel se nanosi u najviše tri ciklusa od 15 min.

Koliko je izbjeljivanje štetno?

Odobrenje za primjenu od strane svih svjetskih agencija jamstvo je neškodljivosti sredstava za izbjeljivanje ako se pravilno primjenjuju. Procijenjeno je da dobrobit izbjeljivanja daleko nadmašuje eventualnu privremenu nelagodu koju ono može izazvati kod nekih pacijenata. Površinska dehidracija cakline privremena je i reverzibilna, kao i sporadična bolna osjetljivost, a zadovoljstvo svjetlijim osmijehom ostaje. 😊

Koja je priprema za izbjeljivanje?

Zube prije izbjeljivanja obavezno treba temeljito očistiti od kamenca i svih naslaga i polirati. Ako boja zuba proizlazi iz boje dentina (sloj zubnog tkiva ispod cakline), a ne od boje cakline, izbjeljivanje neće imati učinka i iskusan doktor dentalne medicine treba pacijenta na to upozoriti te predložiti alternativne načine postizanja svjetlijeg osmijeha.

Koliko traje učinak izbjeljivanja?

Učinak izbjeljivanja ovisi o životnim navikama pacijenta. Uz laganu prilagodbu zubi zadržavaju svjetliju boju i nekoliko godina, nakon čega se postupak izbjeljivanja može ponoviti ili napraviti samo lagani „touch-up“. Naravno, ako je pacijent pušač i uživa u primjerice crnom vinu, učinak izbjeljivanja bit će kraći, pa će postupak izbjeljivanja trebati ponoviti ranije.

Što ne smijem jesti i piti nakon izbjeljivanja?

Neposredno nakon izbjeljivanja caklinske su mikropore otvorenije, pa ih pigmenti hrane i pića koje unosimo mogu obojiti jače no inače. Zato, da ne biste odmah poništili učinak, neposredno nakon izbjeljivanja nikako ne biste smjeli pušiti te jesti i piti intenzivno obojenu hranu i piće (crno vino, crni čaj, začine kurkumu, curry). Zbog moguće prolazne bolne osjetljivosti treba izbjegavati kiselo i velike temperaturne razlike, dakle ne piti veoma hladno i veoma vruće, već mlako.

Kako zaštititi caklinu?

Nakon izbjeljivanja dobit ćete preporuku za zaštitne remineralizirajuće paste koje se utrljaju u caklinu i ne ispiru neko vrijeme. Cilj im je zaštita cakline, čime se produžava trajnost učinka izbjeljivanja.

bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Izbjeljivanje zubi

Boja zuba, uz pravilan postav i skladne proporcije, ključna je za ljepotu osmijeha. Izbjeljivanje je kozmetički postupak posvjetljivanja zubi.

Dokazano najučinkovitiji postupak jest profesionalno izbjeljivanje koje se provodi u ordinaciji dentalne medicine. Postoje i tehnike koje pacijenti sami primjenjuju kod kuće, no manje su učinkovite i nose određene rizike za pacijente.

Profesionalnim izbjeljivanjem razbijamo makromolekule na površini i u mikroporama cakline koje uzrokuju obojenje (diskoloraciju) zubi. Nakon zaštite zubnog mesa zube premazujemo gelom na bazi vodikova peroksida. Neke gelove treba dodatno aktivirati svjetlom Zoom ili Zaap lampe (tzv. lasersko izbjeljivanje), što može utjecati na dodatnu osjetljivost zubi. Gel se nanosi u najviše tri ciklusa od 15 min.

Koliko je izbjeljivanje štetno?

Odobrenje za primjenu od strane svih svjetskih agencija jamstvo je neškodljivosti sredstava za izbjeljivanje ako se pravilno primjenjuju. Procijenjeno je da dobrobit izbjeljivanja daleko nadmašuje eventualnu privremenu nelagodu koju ono može izazvati kod nekih pacijenata. Površinska dehidracija cakline privremena je i reverzibilna, kao i sporadična bolna osjetljivost, a zadovoljstvo svjetlijim osmijehom ostaje. 😊

Koja je priprema za izbjeljivanje?

Zube prije izbjeljivanja obavezno treba temeljito očistiti od kamenca i svih naslaga i polirati. Ako boja zuba proizlazi iz boje dentina (sloj zubnog tkiva ispod cakline), a ne od boje cakline, izbjeljivanje neće imati učinka i iskusan doktor dentalne medicine treba pacijenta na to upozoriti te predložiti alternativne načine postizanja svjetlijeg osmijeha.

Koliko traje učinak izbjeljivanja?

Učinak izbjeljivanja ovisi o životnim navikama pacijenta. Uz laganu prilagodbu zubi zadržavaju svjetliju boju i nekoliko godina, nakon čega se postupak izbjeljivanja može ponoviti ili napraviti samo lagani „touch-up“. Naravno, ako je pacijent pušač i uživa u primjerice crnom vinu, učinak izbjeljivanja bit će kraći, pa će postupak izbjeljivanja trebati ponoviti ranije.

Što ne smijem jesti i piti nakon izbjeljivanja?

Neposredno nakon izbjeljivanja caklinske su mikropore otvorenije, pa ih pigmenti hrane i pića koje unosimo mogu obojiti jače no inače. Zato, da ne biste odmah poništili učinak, neposredno nakon izbjeljivanja nikako ne biste smjeli pušiti te jesti i piti intenzivno obojenu hranu i piće (crno vino, crni čaj, začine kurkumu, curry). Zbog moguće prolazne bolne osjetljivosti treba izbjegavati kiselo i velike temperaturne razlike, dakle ne piti veoma hladno i veoma vruće, već mlako.

Kako zaštititi caklinu?

Nakon izbjeljivanja dobit ćete preporuku za zaštitne remineralizirajuće paste koje se utrljaju u caklinu i ne ispiru neko vrijeme. Cilj im je zaštita cakline, čime se produžava trajnost učinka izbjeljivanja.

bt_bb_section_bottom_section_coverage_image
ispuni

Ispuni (plombe)

Karijesologija i sanacija karijesa osnova su dentalne medicine. Karijesologija se bavi proučavanjem rasta i razvoja zubi, sastava tvrdih zubnih tkiva, kao i uzrocima i raširenosti karijesa.

Karijes je razorna infektivna bolest koja napada tvrdo zubno tkivo i dopire do dubljih struktura. Složenost sanacije ovisi o opsegu štete koju karijes napravi.

Ispun je prvi korak u sanaciji karijesa. Iako se čini jednostavno „plombirati“ zub, za uspješan ishod potrebna je preciznost te široko poznavanje karijesologije i kemije. Ispun treba nadomjestiti i rekonstruirati dio zuba koji je uklonjen čišćenjem karijesa. Nakon posebne pripreme preostalog zdravog zubnog tkiva, ispunom treba hermetički zatvoriti kavitet i tako zaštititi ostatak zubnog tkiva od izloženosti novim uzročnicima karijesa. Drugim riječima, ako ispun nije napravljen prema pravilima struke i korektno, ispod njega će nastati sekundarni karijes koji će imati još razorniji učinak. Materijali koji se danas rabe u tu svrhu su kompozitni, bijeli, bez primjesa metala.

Kompozitna faseta zapravo je ispun kojim rekonstruiramo oblik, veličinu i boju zuba. Termin se najčešće odnosi na restauracije prednjih zubi. Izvodi se na isti način kao i ispun, odnosno u jednom posjetu, visokokvalitetnim kompozitima u više slojeva koji imitiraju kompleksnu strukturu zuba. Odličan su način brze transformacije osmijeha.

Ljuskice

Ljuskice (eng. veneers) tanke su, gotovo prozirne porculanske lamele koje se lijepe na zub i tako mu mijenjaju boju, oblik i veličinu. Ako zagriz nije smetnja za stavljanje ljuskica, divan su način transformacije osmijeha.

Ljuskice su u današnje vrijeme čest nastavak ortodontske terapije. Neki pacijenti primijete detalje tek kad su zubi „ravni“. Tada vide da je jedan zub kraći, deblji, tanji ili tamniji od drugoga i požele fantastičan rezultat još poboljšati. Ljuskice su idealno rješenje za dodatno uljepšavanje osmijeha i podizanje samopouzdanja.

ljuskice
ljuskice
bt_bb_section_top_section_coverage_image
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Parodontologija

Mali kirurški zahvati u ortodonciji:

GINGIVOPLASTIKA
Gingivoplastika je mali kirurški zahvat kojim odstranjujemo višak zubnog mesa koji prekriva sve ili pojedine zube čineći ih kratkima i zdepastima.
Višak zubnog mesa rezultira osmijehom koji zovu i gummy smile. Takvo stanje može biti uzroktovano prekomjernim bujanjem zubnog mesa uslijed nedovoljne higijene usne šupljine, djelovanja hormona, nekih lijekova, bolesti, genetike… Zubi izgledaju zdepasto i široko jer velik dio krune prekriva nabujalo zubno meso. U tom slučaju radimo gingivoplastiku, koju tada zovemo i produljenjem kliničke krune zuba. Time ispravljamo i nepravilne odnose rubova zubnog mesa pojedinih zubi, čime postižemo uravnotežen i simetričan osmijeh. Zahvat je potpuno bezbolan, izvodi se u lokalnoj anesteziji (kao kad se radi ispun), a zubno je meso sljedećih nekoliko dana lagano osjetljivo. Nakon zahvata zubi su veći i svjetliji te napokon dolaze do izražaja.

GINGIVOPLASTIKA

FRENULEKTOMIJA
Frenulum je nabor sluznice koji povezuje usnicu, obraze i jezik sa zubnim mesom. Kada je zadebljan i hipertrofičan, njegova vlakna mogu sezati duboko među zube, što ima negativne posljedice na njihov položaj i dugovječnost: razmicanje zubi (diastema), povlačenje zubnog mesa (recesija) i ponovno razdvajanje zubi nakon ortodontske terapije (recidiv). Frenulektomija je mali kirurški zahvat kojim odstranjujemo ili premještamo dio frenuluma. Najčešće ju provodimo kod pacijenata koji imaju razmak (diastemu) između gornjih prednjih zubi, a čije zatvaranje frenulum otežava ili povećava vjerojatnost recidiva. Fiksnim ortodontskim aparatom spajamo zube i zatvaramo razmak, nakon čega radimo frenulektomiju. Tim redoslijedom omogućavamo elastičnim vlaknima nabora sluznice da cijele u novom položaju i time stabiliziraju zube.
Frenulektomiju radimo i kod lokaliziranog povlačenja zubnog mesa (recesije) nastalog kao posljedica izraženog frenuluma s visokim hvatištem među zubima. Pri tome zubi ne moraju biti razmaknuti. Opisana situacija najčešća je na donjim sjekutićima. Frenulektomijom prekidamo navlačenje zubnog mesa pri normalnim kretnjama usnica i obraza, zaustavljajući daljnje napredovanje recesije.

https://www.ortodoncija-vidakovic.hr/wp-content/uploads/2020/06/Parodontologija-2.jpg
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Copyright Ortodoncija Vidaković, 2021. Sva prava pridržana.